Proizvodnja piva zahtjeva ponešto znanja i opreme te dosta strpljenja. Ovo posljednje je krucijalno, jer vrijeme čini razliku između prosječnog i dobrog piva…

Ako uz to što ste strpljivi volite čitati te širiti osobne spoznaje, tada imate recept za uspjeh i siguran sam da ćete jednog dana ispred sebe imati čašu dobrog vlastitog piva. Budite sigurni da će iskustvom ono postajati sve bolje.

Osnovni sastojci piva su ječmeni slad (u nekim pivima pšenični slad ili ostale žitarice), hmelj i kvasac, no proizvodnja se vremenom mijenjala tako da se u današnje vrijeme (ovisno o vrsti piva) koriste i drugi sastojci poput laktoze, karameliziranog šećera, korijandera, vanilije, pšeničnih i inih pahuljica i još mnoštvo toga. Uglavnom, ograničenja nema, samo je Vaša mašta granica (i dokle ste spremni ići s kušanjem novih okusa).

Sam proces se (ovisno o načinu proizvodnje) sastoji od 4 faze:

1. Ukomljavanje slada, rezultat je slatka tekućina- sladovina
2. Kuhanje sladovine uz dodavanje hmelja, dobije se zahmeljena sladovina
3. Fermentacija, pri čemu dobijemo mlado negazirano pivo
4. Karbonizacija, nakon čega imamo finalni proizvod- tekućinu koja ima sve karakteristike piva
5. (Sazrijevanje piva, ovaj korak nije nužan al kako sam već napomenuo vrijeme čini razliku između prosječnog i dobrog piva)

Cijeli proces traje od 3 tjedna i više ovisno o vrsti piva te načinu karbonizacije (gaziranja)- za jednostavnija piva je to nekih 3-4 tjedna dok za jača i složenija piva može biti pola godine pa i više. Ove vrijednosti su okvirne ali za početak se možere ravnati po njima.

U daljnjem i ostalim tekstovima ću umjesto termina proizvodnja koristiti izraz “kuhanje” piva. Iako to nije 100% pravilno (jer je kuhanje samo dio procesa), ta se riječ udomaćila među pivarima i postala je općeprihvaćen izraz za proizvodnju piva.

Dakle, kuhanje piva može biti na nekoliko načina, sami odaberemo što nam najviše odgovara:

• Kuhanje od gotovih pivskih “kitova”

Kit nije onaj veliki sisavac koji je stanovnik morskih dubina. To je osnovni komplet sirovina za ubrzano kuhanje piva. Najčešće se sastoji od suhog ekstrakta ječmenog slada u koji je unaprijed dodan ekstrakt hmelja, te kvasca. Princip je jednostavan, ekstrakt ubacimo u kipuću vodu, prokuhamo i kad ga ohladimo dodamo kvasac. Ovakav način kuhanja piva obuhvaća sve faze osim ukomljavanja.

• Kuhanje od ekstrakta ječmenog slada

Slično kao i kod kuhanja s gotovim kitom ovaj način obuhvaća sve navedene faze proizvodnje osim ukomljavanja s razlikom da kod se ovog načina hmelj dodaje posebno čime imamo veću slobodu. Prednost ovog načina je jednostavniji postupak uz manju količinu potrebne opreme i predznanja. 

* kuhanje od ekstrakta s dodavanjem specijalnih sladova

Da bi pivu od ekstrakta dodali posebnu aromu pivari često koriste specijalne ječmene sladove čime mijenjaju boju i okus piva. Specijalni sladovi se koriste u manjim količinama i nije ih problem nabaviti. Ukoliko nemamo nikakav specijalni slad pivo od ekstrakta možemo izmjeniti dodavanjem Kneipp-a (Franckov napitak od žitarica, koji se može kupiti u gotovo svim trgovinama) Daje zadovoljavajući rezultat tako da ne trebate oklijevati ukoliko nemate nikakav specijalni slad pri ruci a želite malo izmjeniti recept.

• Djelomično kuhanje od ekstrakta i slada (Partial Mash)

• Kuhanje od slada

Ovaj način se sastoji od svih navedenih faza i krećemo od “nule”; samljeveni slad se miješa s vodom određene temperature s ciljem da ekstraktiramo šećere iz slada (korak koji se preskače kod kuhanja s gotovim ekstraktom), komina (smjesa samljevenog slada i vode) se održava na određenoj temperaturi (ili više njih), procijedi, ispere i slijedi kuhanje.

Prednost ovog načina je potpuna kontrola nad procesom i veliki izbor vrsta piva koja možemo kuhati (nemamo nikakva ograničenja), istotako je cijena tako dobivenog piva niža. Nedostatak je veća količina potrebne opreme i predznanja. Moje mišljenje je da se navedeni nedostatci kompenziraju boljim izlaznim proizvodom.